Najveća dilema: klima uređaj, drva ili kombinacija za jeftinija grijanja domaćinstva
U Bosni i Hercegovini sve je prisutnija dilema – hoće li domaćinstva zadržati moderne metode grijanja poput inverter klima uređaja i toplotnih pumpi ili se vratiti tradicionalnim rješenjima, prije svega grijanju na drva. Sa rastom cijene električne energije, sve više građana preispituje svoje odluke, a rasprava na društvenim mrežama nikada nije bila glasnija, piše GlobalBH.
Mnogi priznaju da su električni računi postali preveliko opterećenje i da se vraćaju na drva. Neki ističu da su uložili hiljade maraka u klimatizacione sisteme, ali da se sada ispostavlja kako je loženje drva povoljnija varijanta, jer se trošak može pokriti od prosječne plate.
Ipak, dio građana i dalje bira klimu. Oni navode udobnost, čistoću i jednostavnost kao ključne prednosti. Inverter uređaji troše značajno manje struje od običnih grijalica, a efikasnost im je visoka jer za jedan kilovat električne energije proizvedu i nekoliko kilovata toplote. Zbog toga se mnogima i dalje isplati grijati stanove ili manje kuće na ovaj način, posebno kada su prostori dobro izolovani.
S druge strane, grijanje na drva ima i posebnu čar. Mnogi ga smatraju najzdravijim oblikom grijanja, naročito kada se koristi šporet na kojem se može i kuhati. Pucketanje vatre, osjećaj topline i miris drveta donose ugođaj koji klima nikada ne može pružiti. Međutim, grijanje na drva zahtijeva dodatni trud: sječu ili kupovinu, skladištenje, loženje, stalno održavanje i čišćenje pepela, što za starije građane ili zaposlene porodice može biti veliki napor.
Cijene drveta variraju od regije do regije, a tokom zime gotovo uvijek rastu. Mnogi strahuju da će s poskupljenjem struje rasti i cijena drveta, jer se energenti međusobno prate na tržištu. Zbog toga brojna domaćinstva primjenjuju kombinovani sistem – tokom prijelaznog perioda koriste peći na drva, a u najhladnijim danima uključuju klime ili centralno grijanje.
Iako se čini da klima uređaji nude ekonomičnije rješenje dugoročno, posebno ako se koriste inverter modeli ili toplotne pumpe, za veliki broj građana drva ostaju simbol sigurnosti i tradicije. Konačni izbor zavisi od lokacije, kvaliteta izolacije, visine primanja i navika samih domaćinstava. Ono što je sigurno jeste da će dilema između klime i drva i dalje biti prisutna, jer svako rješenje nosi svoje prednosti, ali i nedostatke.
Na kraju, pitanje grijanja u Bosni i Hercegovini postaje mnogo više od tehničkog izbora – ono odražava i socijalne, ekonomske i kulturne okolnosti. Građani biraju između praktičnosti i tradicije, između sigurnosti i udobnosti, a sve u zavisnosti od vlastitog budžeta i uslova u kojima žive. U narednim godinama jasno je da će se odluke o grijanju sve više vezivati uz energetsku efikasnost, cijenu i dostupnost energenata, ali i uz naviku i osjećaj topline doma koji nijedna statistika ne može zamijeniti.
GlobalBH
