Početna Vijesti Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak milijardi zbog neispunjenih obaveza prema EU
Vijesti

Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak milijardi zbog neispunjenih obaveza prema EU

ArcelorMittal Zenica
EU uvodi porez na emisiju CO2: šta čeka bh. privredu?

Bosna i Hercegovina rizikuje gašenje elektrana i gubitak budžeta zbog CO2 obaveza

Od početka naredne godine izvoznici iz Bosne i Hercegovine suočit će se s posebnom taksom Evropske unije poznatom kao CBAM – prekogranični porez na emisiju CO2. Ovaj mehanizam uvodi se kako bi se smanjila emisija štetnih gasova i zaštitilo evropsko tržište od uvoza proizvoda koji nastaju uz visoku emisiju ugljika, piše BiznisInfo.

Iako je domaćim institucijama ostavljen dovoljno dug rok da usvoje potrebnu regulativu, nadležne vlasti nisu iskoristile vrijeme. Uvođenje Sistema za trgovinu emisijama (ETS) i Plana praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija CO2 još uvijek kasni. To znači da će naši izvoznici, umjesto da porez uplaćuju u budžet Bosne i Hercegovine, puni iznos uplaćivati direktno u Brisel.

Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, do 2030. godine naša zemlja mogla bi izgubiti oko 1,3 milijarde maraka, što je iznos približan jednom godišnjem državnom budžetu.

Najviše pogođeni su izvoznici cementa, željeza, aluminija i električne energije. Stručnjaci upozoravaju da, bez usvajanja ključnih dokumenata, proizvođači električne energije neće moći dobiti potvrde o porijeklu, što ih čini neatraktivnim na međunarodnom tržištu. To bi moglo rezultirati zatvaranjem velikog broja elektrana, upozorava Almir Mujaković, predsjednik Udruženja proizvođača struje iz obnovljivih izvora Green Energy.

Na posljednjoj vanrednoj sjednici krajem jula, Vijeće ministara BiH usvojilo je prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije. Ovaj korak otvara mogućnost formiranja berze električne energije u BiH, ali stručnjaci ističu da je to tek početni korak.

“Da bi sistem trgovine emisijama zaživio, berza mora biti osnovana i povezana s evropskim energetskim tržištem. Tek tada možemo govoriti o ozbiljnoj implementaciji ETS-a”, objašnjava Edhem Bičakčić, energetski stručnjak i počasni predsjednik pariške CIGRA-e.

Probleme imaju i proizvođači čiste energije iz manjih mikropostrojenja. Oni tvrde da Federalni operator za obnovljive izvore energije ne otkupljuje struju po zakonski zagarantovanim cijenama, iako je na to obavezan. Operator odgovara da za takav otkup nema zakonskog osnova ukoliko proizvođači nemaju status privilegovanog proizvođača, što je izazvalo brojne sporove na sudovima.

Bičakčić podsjeća da bi, da su reforme ranije provedene, prihod od taksi na “prljavu energiju” išao direktno u budžet BiH, a ne u Brisel. Međutim, politički nesporazumi blokirali su proces – Vlada Republike Srpske u februaru ove godine odbila je podržati Mapu puta za uspostavu trgovine i praćenja emisija CO2, čime je onemogućeno usvajanje državnog plana do kraja godine.

“Pozivamo institucije Bosne i Hercegovine da što prije uspostave sistem trgovine emisijama, jer svako dalje kašnjenje znači nove gubitke i rizik za domaću privredu”, poručuje Saća Prnjavorac, predsjednica UP Biznis centra Jelah-Tešanj.

Ipak, realna očekivanja nisu optimistična. “Ako bismo počeli raditi odmah i odlučno, možda bi sistem mogao biti spreman tek krajem naredne godine. Nažalost, trenutačno ne radimo dovoljno”, ističe Bičakčić.

U međuvremenu, vlasti iz oba entiteta uputile su zahtjev Evropskoj uniji da Bosna i Hercegovina bude izuzeta iz primjene CBAM-a do 2030. godine. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, takav zahtjev gotovo sigurno neće biti prihvaćen.

Zaključak je jasan: ukoliko država u najkraćem roku ne ispuni obaveze koje proizlaze iz 16 direktiva Evropske unije i Reformskog plana rasta, Bosna i Hercegovina će nastaviti gubiti milijarde koje bi mogle biti usmjerene u domaću ekonomiju, infrastrukturu i razvoj održive energije.

Sve ukazuje na to da će naredni mjeseci biti presudni za energetsku i ekonomsku budućnost Bosne i Hercegovine.

Ako se ne postigne politički dogovor i ne provedu evropske direktive, domaći izvoznici bi mogli izgubiti konkurentnost na najvažnijem tržištu, dok će država ostati bez značajnih prihoda. U protivnom, pravovremeno usvajanje reformi moglo bi otvoriti put ka održivom razvoju, novim investicijama i jačoj integraciji BiH u evropsku zajednicu.

GlobalBH

Povezani članci

Belamionix otvorio novi tržni centar u Zenici, traži 50 trgovaca

Zenica dobija moderan tržni centar koji mijenja izgled cijelog grada Jedna od...

Počela izgradnja brze ceste koja povezuje Mostar s Hrvatskom i jača privredu Hercegovine

Zvanično počinje gradnja brze ceste kroz zapadnu Hercegovinu Sve je spremno za...

Velika akcija Granične policije: spriječeno unošenje opojnih droga u Bosnu i Hercegovinu

Uhapšeni državljani Rumunije i Mađarske Na Međunarodnom graničnom prijelazu Gradiška spriječen je...

Austrijski model stiže u Njemačku: Zabrana silaska s autoceste tokom gužvi

Bavarska uvodi nova prometna pravila – zabrana izlaska s A8 u vrijeme...