Prema najnovijim podacima Eurostata za četvrti kvartal 2024. godine, Grčka i dalje prednjači kao najzaduženija članica Evropske unije, s udjelom konsolidiranog duga opće države koji iznosi 153,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Slijede Italija s 135,3 posto i Francuska sa 113,1 posto. Iznad 100 posto zaduženosti nalaze se još Belgija (104,7%) i Španija (101,8%), što ukazuje na značajan javni dug koji i dalje opterećuje najveće evropske ekonomije.
U gornjoj polovini ljestvice nalaze se i Portugal s 94,9 posto, Finska s 82,1 posto te Austrija s 81,8 posto, dok prosjek zaduženosti na nivou Evropske unije iznosi tačno 81 posto. Ovi podaci ukazuju na i dalje izražene razlike u fiskalnoj stabilnosti između članica EU.
Hrvatska se nalazi ispod evropskog prosjeka, s udjelom javnog duga od 57,6 posto BDP-a. Iako je to pozitivna vijest u odnosu na veći dio članica, ovaj nivo zaduženosti je i dalje viši u poređenju s najstabilnijim državama kada je riječ o javnim finansijama.
Najmanje zadužene članice EU su Estonija, s javnim dugom od 23,6 posto BDP-a, zatim Bugarska sa 24,1 posto i Luksemburg s 26,3 posto. Među fiskalno najodgovornijim državama još se izdvajaju Danska s 31,1 posto i Švedska s 33,5 posto ukupnog javnog duga u odnosu na BDP.
Ove brojke jasno pokazuju da i dalje postoje velike razlike među članicama EU kada je riječ o zaduženosti. Takva fiskalna neujednačenost ostaje jedan od ključnih izazova za stabilnost eurozone i koordinaciju ekonomskih politika unutar Unije. U narednom periodu očekuju se pojačani napori za održavanje javnih finansija i fiskalne održivosti kroz reforme, budžetsku odgovornost i bolju usklađenost ekonomskih mjera među državama članicama.
Globalbh
