Oglasi - Advertisement

U Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo se otvara pitanje neradne nedjelje, a najviše pažnje privlači mogućnost da male porodične prodavnice u budućnosti dobiju pravo rada nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci ostali pod istim ograničenjima kao i do sada. Iako se o toj opciji sve glasnije razgovara, važeća pravila nisu promijenjena i trgovine i dalje moraju poštovati postojeći zakon.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Rasprava je ponovo intenzivirana gotovo dvije godine nakon što je uvedena neradna nedjelja u Federaciji BiH. Od tada se mijenjalo i ponašanje kupaca i raspored rada u trgovinama, ali i odnos prema samoj mjeri, koja je od početka izazivala podijeljene reakcije među radnicima, poslodavcima i potrošačima.

S jedne strane, sindikati i dio javnosti naglašavaju da je neradna nedjelja radnicima donijela važan sedmični odmor i makar djelimično rasterećenje od dugogodišnjeg pritiska rada u trgovini. S druge strane, pojedini poslodavci i ekonomisti upozoravaju da efekti nisu jednaki u svim sredinama, posebno tamo gdje lokalno stanovništvo nedjeljom može lako otići u mjesto ili općinu u kojoj prodavnice rade.

Zbog toga se u javnosti sve češće govori o prilagođavanju postojećeg modela. Međutim, razgovori o mogućim izmjenama zakona ne znače da je do promjene već došlo. Za trgovce i dalje vrijedi ono što je propisano Zakonom o unutrašnjoj trgovini, a svako buduće izuzeće moralo bi proći kroz propisanu proceduru.

Šta trenutno propisuje zakon

Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati u novembru 2024. godine, a prva nedjelja koja je obuhvaćena novim pravilima bila je 17. novembra. Time je uveden model prema kojem su prodajni objekti u pravilu zatvoreni nedjeljom i praznicima, uz zakonom predviđena izuzeća.

Prema članu 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, rad prodajnih objekata organizuje se od ponedjeljka do subote, i to u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Takvo rješenje nije uvedeno samo kao administrativna mjera, nego kao pokušaj da se uspostavi ravnoteža između prava zaposlenih i načina na koji tržište funkcioniše u praksi.

Federalno ministarstvo trgovine u međuvremenu je objavilo i vodič koji pojašnjava kako se pravila primjenjuju u svakodnevnom radu trgovina. U praksi je to značilo da su mnogi trgovci morali preispitati raspored smjena, način organizacije poslovanja i navike kupaca koji su ranije dio kupovine ostavljali za nedjelju.

Posljedice takve odluke osjetile su se i u potrošačkim navikama. Dio građana počeo je kupovinu obavljati ranije tokom sedmice, posebno petkom i subotom, dok su trgovine nastojale rasporediti posao u preostalim radnim danima. Iako je mjera promijenila ritam trgovine, rasprava o njenom ekonomskom učinku nije prestala ni nakon što je stupila na snagu.

Upravo zato se i danas ponovo otvara pitanje da li bi dio trgovina mogao imati drugačiji režim rada. To se prije svega odnosi na manje porodične prodavnice, za koje se razmatra mogućnost da dobiju poseban status, ali uz jasno definisane uslove. U pozadini te ideje stoji nastojanje da se pronađe model koji neće poništiti osnovnu svrhu zakona, a istovremeno će uzeti u obzir različite okolnosti na terenu.

Manje porodične prodavnice kao mogući izuzetak

Prema saopćenjima Federalnog ministarstva trgovine, predstavnici nadležnih institucija, sindikata i poslodavaca razgovarali su o mogućim izmjenama člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Jedan od prijedloga koji je došao u fokus odnosi se na to da određene manje porodične trgovine mogu raditi nedjeljom, dok bi veliki trgovački sistemi i dalje bili obavezni poštovati dosadašnje ograničenje.

Takva ideja odmah otvara i niz praktičnih pitanja. Ko bi tačno spadao u kategoriju porodične prodavnice? Da li bi nedjeljom radili samo vlasnici ili i zaposleni? Kako izbjeći da se izuzeće koristi mimo svrhe zbog koje je predloženo? To su teme koje će, prema svemu sudeći, morati biti precizno uređene ako prijedlog ikada preraste u formalnu izmjenu zakona.

Sindikalni predstavnici s tim u vezi upozoravaju da svaka promjena mora ostati u okvirima zaštite radničkih prava. Posebno insistiraju na tome da eventualni rad nedjeljom ne bi smio značiti gubitak prava na odmor, niti bi smio poništiti ideju zbog koje je neradna nedjelja prvobitno uvedena. U njihovom pristupu važna je i naknada za rad u danu koji je u zakonu označen kao neradni.

U ovom trenutku najvažnije je to da rasprava o mogućem posebnom tretmanu manjih prodavnica ne mijenja postojeći pravni okvir. Drugim riječima, sama činjenica da se o tome razgovara ne znači da je prodavnicama dopušteno da samostalno otvore vrata nedjeljom. Dok se ne usvoji drugačije rješenje, pravilo ostaje isto.

Promet, tržište i lokalne razlike

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević više puta je isticao da posljedice neradne nedjelje treba posmatrati kroz zvanične ekonomske pokazatelje. Prema njegovim ranijim izjavama, ukupni podaci o prometu ne potvrđuju tvrdnje da je zatvaranje trgovina nedjeljom izazvalo ozbiljan pad potrošnje. Kako je prenio N1 BiH, ministar je i tokom oktobra 2026. godine branio ovu mjeru, naglašavajući njen značaj za zaposlene u trgovinskom sektoru.

Jedna od mogućih interpretacija tih podataka jeste da potrošači nisu odustali od kupovine, nego su je jednostavno prerasporedili na druge dane u sedmici. Međutim, i kada ukupni promet ostane stabilan, to ne mora značiti da su svi trgovci u istoj poziciji. Manje prodavnice, naročito one u osjetljivim lokalnim sredinama, mogu imati sasvim drugačiji poslovni osjećaj od velikih sistema.

Na taj problem ukazala je i ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović, koja je za N1 BiH govorila o razlikama između dva entiteta. Prema njenim riječima, takve razlike mogu utjecati na kretanje kupaca i raspodjelu potrošnje. To je posebno izraženo u područjima gdje građani bez većih prepreka mogu otići u susjedno mjesto u kojem prodavnice rade i nedjeljom.

Zbog toga u raspravi o ovoj temi nije dovoljno gledati samo jednu cifru ili jedan prosjek. Ključno je posmatrati i lokalne okolnosti, jer ono što je za veći trgovački centar tek promjena rasporeda, za malu porodičnu prodavnicu može biti ozbiljan pomak u poslovanju. Upravo ta razlika stoji u središtu sadašnjih razgovora o mogućoj izmjeni zakona.

Inspekcije i dalje podsjećaju na obavezu poštovanja pravila

Dok se razgovara o mogućim izmjenama, nadležni organi podsjećaju da se postojeći propisi moraju primjenjivati bez odstupanja. Sredinom oktobra 2026. godine institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona posebno su upozorile trgovce da poštuju radno vrijeme i zakonska ograničenja.

Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac poručio je da će inspekcijski nadzori biti nastavljeni i da se kršenja zakonskih odredbi neće tolerisati. O njegovom upozorenju izvještavala je i novinska agencija FENA, čime je još jednom potvrđeno da pitanje nedjeljnog rada nije samo tema političke i ekonomske rasprave, nego i konkretne kontrole na terenu.

Postojeći zakon već poznaje određena izuzeća za posebne vrste prodajnih objekata i djelatnosti, a lokalne zajednice mogu kroz propisanu proceduru tražiti posebno izuzeće koje potom razmatra Vlada Federacije BiH. To znači da sistem već sada sadrži određenu fleksibilnost, ali ta fleksibilnost nije automatska niti zavisi od pojedinačne odluke trgovca.

Za radnike, trgovce i građane upravo je ta razlika presudna: između javne rasprave o budućim rješenjima i obaveze da se poštuju pravila koja su trenutno na snazi. Dok institucije vode razgovore o mogućim izmjenama, trgovinski sektor ostaje u okviru postojećeg zakonskog režima, a svaka eventualna promjena morat će precizno odrediti ko može raditi, pod kojim uslovima i uz kakvu zaštitu zaposlenih.

U toj kombinaciji pravnih ograničenja, ekonomskih računa i različitih lokalnih interesa ostaje otvoreno jedno praktično pitanje koje će i dalje pratiti ovu temu: kako urediti trgovinu nedjeljom tako da se ne izgubi smisao zaštite radnika, a da se istovremeno ne zanemare razlike između velikih lanaca i malih porodičnih prodavnica. Upravo od odgovora na to zavisi i to kakav će model Federacija BiH imati u narednom periodu.